“Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera” proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom
16828
wp-singular,post-template-default,single,single-post,postid-16828,single-format-standard,wp-theme-bridge,bridge-core-1.0.5,ajax_fade,page_not_loaded,,qode-title-hidden,qode-theme-ver-18.1,qode-theme-bridge,qode_header_in_grid,wpb-js-composer js-comp-ver-6.0.2,vc_responsive

“Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera” proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom

Stoljetnu tradiciju gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera, umijeću kraja koji živi od mora i uz more, prepoznalo je Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske dodijelivši mu status nematerijalnog kulturnog dobra te je isto upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara pod brojem Z-7587.

Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre 2019. godine predali su zahtjev za upisom gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera. Upis „Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera“ u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske jedan je od rezultata uspješno realiziranog EU projekta „Mala barka 2“ gdje je Primorsko-goranska županija bila vodeći partner.

„Umijeće gradnje i plovidbe tradicijskim barkama Kvarnera“ spoj je nekoliko tradicijskih pomorskih obrta, vještina i znanja vezanih uz vještine drvene brodogradnje, dok plovidba podrazumijeva vještinu upravljanja barkom, kao i poznavanje geografije mora i vjetrova. U tom kontekstu kvarnerska brodogradnja ima male, ali specifične razlike koje prepoznajemo kao dio lokalnog identiteta. Nositelje baštine čine brodograditelji, ponegdje nazivani i kalafati, ali i korisnici brodica, kao i cjelokupna zajednica koja tradicijsku brodogradnju na Kvarneru prepoznaje kao dio svog identiteta. Kontinuirana praksa tradicijske brodogradnje svoje specifične oblike poprima tijekom 19. i 20. stoljeća. U tom se vremenu ona podjednako nastavlja u priobalju i na otocima, dok gradnja velikih jedrenjaka polako nestaje. Činjenica da je mala drvena brodogradnja opstala govori u prilog njenom značaju za lokalno stanovništvo na širem kvarnerskom području kroz stoljeća. Dio alata za gradnju se s vremenom mijenjao, no dio je ostao nepromijenjen stoljećima, dok je proces izrade ostao isti, a prenosio se usmenim putem, promatranjem i uz dostupne nacrte.

No Comments

Post A Comment